Narodno pozorište ulazi u novu godinu snažnim i raznovrsnim repertoarom koji tokom januara 2026. publici donosi značajna dela svetske dramske i operne literature, kao i dve važne premijerne produkcije. Program obuhvata operu, savremenu i klasičnu dramu, sa akcentom na snažne autorske poetike i rediteljska čitanja koja preispituju savremeni trenutak kroz univerzalne teme.
Repertoar započinje 17. januara, u subotu u 20 časova, premijernim izvođenjem opere „Zamak Plavobradog“ Bele Bartoka. Ovo jedino Bartokovo opersko delo, nastalo na libretu Bele Balaša, važi za jedno od najintenzivnijih i psihološki najdubljih ostvarenja muzičkog modernizma. Režiju potpisuje Jovana Solunović Mitrović, koja se u ovom projektu bavi intimnim prostorima straha, ljubavi i tajne, osvetljavajući simboliku odnosa dvoje protagonista kroz snažan vizuelni i muzički izraz. Premijera ove opere predstavlja jedan od najznačajnijih događaja sezone.
Već 19. i 21. januara, na Maloj sceni u 20 časova, publika će imati priliku da pogleda čuvenu dramu Edvarda Olbija „Ko se boji Virdžinije Vulf?“, u režiji Igora Pavlovića. Ovo kultno delo američke dramske književnosti donosi nemilosrdan portret bračnih odnosa, iluzija i emotivnih razaranja, a i danas snažno komunicira sa savremenim gledaocem. Olbijevi precizni dijalozi i složeni karakteri u ovoj postavci dobijaju novo čitanje kroz savremeni scenski jezik.
Krajem januara, 22. i 23. januara u 20 časova na Maloj sceni, na repertoaru je drama „Balon“ Mate Matišića, u režiji Nevene Dimitrijević. Ova savremena drama, karakteristična po oštrom humoru i društvenoj kritici, bavi se licemerjem, porodičnim odnosima i moralnim kompromisima, razotkrivajući mehanizme savremenog društva kroz naizgled jednostavnu, ali višeslojnu priču.
Završnicu januarskog programa obeležava nova dramska produkcija „Opasne veze“, po motivima romana Šoderloa de Lakloa, u dramatizaciji Kristofera Hemptona i režiji Stevana Bodrože. Pretpremijera je zakazana za 30. januar, dok će premijera biti održana 31. januara u 20 časova. Ova kultna priča o manipulaciji, strasti i moći, smeštena u aristokratsko društvo predrevolucionarne Francuske, u savremenoj režijskoj interpretaciji dobija dodatnu aktuelnost, ukazujući na univerzalnost ljudskih slabosti i destruktivnih odnosa.
